Sva sreća, prema riječima načelnika službe za infektivne i kožne bolesti za Timočki okrug dr Nenada Ristovića, ove informacije nisu bile tačne, a u tom okrugu nema registrovanih koji su oboljeli od ove bolesti.
Ristović kaže da na ovoj teritoriji, koja obuhvata oko 250.000 stanovnika nije registrovan nijedan jedini slučaj lepre u prethodnih 15 godina.
– U cijelom našem okrugu nema zabilježenog koji je obolio od lepre u posljednjih 15 godina. Posljednji leprozorijum postojao je u Sarajevu. NakoN što se Jugoslavija raspala, ti pacijenti su se rasuli po mjestima bivših republika, ali u našem kraju nije zabilježen nijedan slučaj ovog oboljenja – kaže dr Ristović.
Lepra, u narodu poznatija kao guba, infektivna je bolest koja potiče od prastarih vremena. Izazivaju je bakterije Mycobacterium leprae i Mycobacterium lepromatosis. Prvi put otkrivena je 1873. Simptomi su bele lezije na kojima se ne osjeća bol.
Ristović napominje da je lepra prestala da bude pošast još pre 45 godina, kao i da je za tu vrstu bolesti neophodna bakteriološka potvrda. Bakterija napada živce ruku, nogu i lica. Može uzrokovati sljepilo i oduzeti sposobnost pomjeranja ruku i očnih kapaka.
Na kraju, dovodi do deformacija koje se često povezuju s gubom. Oslabljena su čula za hladnoću, toplotu i bol, pa se dešava da se rane mogu zagnojiti i inficirati. Vreme inkubacije ove bolesti traje od nekoliko mjeseci do 40 godina.
Lepra se prenosi direktinim kontaktom u dužem vremenskom periodu sa oštećenjima na koži oboljelog. Zbog manifesetacije ove bolesti, oboljeli su kroz istoriju često bili izopšteni od ostatka društva.
Izvor: Doznajemo.com/Telegraf.rs
