Kod zdravih ljudi uglavnom su to osjećaj nelagode i dekoncentracija. Mogu se pojaviti bolovi u zglobovima te nemir i nesanica, a kod hroničnih bolesnika kod ekstremnijih promjena temperature mogu se razviti ozbiljniji problemi.
Hladnoća je puno opasnija za hronične srčane i plućne bolesnike. Kada je vani ekstremno hladno, žile se sužavaju, što ograničava protok krvi kroz vene i otežava rad srcu, koje zato pumpa brže. Već kod pada temperature od dva Celzijeva stepena u jednom danu broj srčanih udara može se povećati do dva posto u roku od dvije sedmice od zahlađenja. Također, veći je rizik za plućne bolesnike jer se tada pogoršava astma, a može se pojaviti emfizem pluća (otežano disanje koje je posljedica bronhitisa). Glavno pravilo za prevenciju problema: utopliti se i ne izlaziti ako ne moramo.
Obucite se toplije, kapom i rukavicama zaštitite glavu i ruke i dobro utoplite noge. Zaštitite prsa, grlo i pokrijte usta šalom kako biste smanjili dodir organizma s hladnim zrakom. Svi koji ne moraju izlaziti u rano jutro, kad su temperature niske, neka obaveze prebace na sredinu dana. Preporuka za izbjegavanje jutarnjih hladnoća posebno se odnosi na starije ljude kod kojih je smanjen udio masti u tijelu, pa je njihov organizam osjetljiviji na hladnoću. Tokom hladnoga vremena treba piti više tekućine, posebno tople napitke, koji pomažu da se tijelo zagrije i općenito više boraviti u toplom.
Obucite se toplije, kapom i rukavicama zaštitite glavu i ruke i dobro utoplite noge. Zaštitite prsa, grlo i pokrijte usta šalom kako biste smanjili dodir organizma s hladnim zrakom. Svi koji ne moraju izlaziti u rano jutro, kad su temperature niske, neka obaveze prebace na sredinu dana. Preporuka za izbjegavanje jutarnjih hladnoća posebno se odnosi na starije ljude kod kojih je smanjen udio masti u tijelu, pa je njihov organizam osjetljiviji na hladnoću. Tokom hladnoga vremena treba piti više tekućine, posebno tople napitke, koji pomažu da se tijelo zagrije i općenito više boraviti u toplom.
Izvor: Oslobodjenje
