"Zatražit ćemo podršku ambasada da BiH uvrste u te procese. Naše vlasti moraju ispuniti određene uslove. Mi ćemo sve učiniti da ovaj drugi investicioni ciklus iskoristimo pošto prvi nije iskorišten onako kako je to trebalo“, kaže Nemanja Vasić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Najveći izazov Ministarstva vanjske trgovine predstavlja struktura kvaliteta koja je slaba karika u lancu izvoza, te pregovori s EU o tzv. adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju gdje su BiH najavljene sankcije ukidanjem autonomnih trgovinskih mjera od 1. januara 2016.
“Iskreno se nadam da će novo Vijeće ministara ali i svi pojedinci uključeni na svim nivoima vlasti zaista dati značajan doprinos da u najkraćem mogućem periodu riješimo problematiku vezanu za infrastrukturu kvaliteta koja nam je zaista kamen spoticanja u izvozu", ističe Ermina Salkičević-Dizdarević, zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Predstavnici EU napominju da proces pridruživanja BiH EU zavisi od realizacije nekoliko ekonomskih elemenata. Jedan od ključnih elemenata svakako predstavlja i trgovinska razmjena.
"Trgovinski odnosi su bitna karika na putu ka EU, koja sa 500 miliona stanovnika predstavlja najveće tržište i trgovinskog partnera. Posljednjih godina je prisutan rast uvoza i izvoza u oba pravca. Postoje neka tehnička pitanja koja treba još uvijek riješiti, ali sveukupni proces kretanja BiH prema EU svakako mora sadržavati trgovinsku razmjenu kao jako bitan dio", naglašava Jan Snaidauf, šef političkog i ekonomskog sektora Delegacije EU u BiH.
Na osnovu ovih pokazatelja, trgovinski deficit iznosi preko 6,8 mrd KM što ukazuje da je uvećan za skoro 10% u odnosu na prošlu godinu. Ovakve promjene vanjskotrgovinske razmjene su rezultirale pokrivenošću uvoza izvozom koji iznosi preko 56%, te je manji u odnosu na 2013. godinu za više od 2%.
Izvor: TV1
